Bolesti – Trihineloza

Trihineloza

Trihineloza je parazitarna bolest, od koje obolijeva velik broj različitih vrsta životinja, domaćih i divljih, kao i čovjek, a koju uzrokuje parazit Trichinella spiralis, nalik na glistu, veličine 1,6 (muški) do 4 (ženke) mm. Karakteristika parazita je da odrasli spolno zreli paraziti žive u crijevima, a ličinke u poprečnoprugastoj muskulaturi (mišićju) istih životinja i ljudi. Ženka trihinele rađa žive ličinke, što nije česta pojava u parazita. Dolazi u domaće i divlje svinje, psa, mačke, vuka, lisice, jazavca, medvjeda, čaglja, štakora i miša, prema tome u svih životinja što se hrane mesom – mesojeda, isto tako i u svejeda (svinje, medvjeda, štakora, miša) koji mogu, također, pojesti meso. Biljojedi, naprotiv, ne obolijevaju od trihineloze.

Razvoj parazita

Trihinela nema posrednika ni nosioca, već je svaka invadirana životinja i nosilac i posrednik. Kad životinja pojede komad sirovog mesa invadirane životinje (a to mogu biti sve nabrojene vrste), u crijevu će se iz limunastih čahura osloboditi ličinke, koje ubrzo (već za 1-2 dana) postaju spolno zrele i zavlače se u nabore crijevne sluznice. U njima ženke već 5-6 dana nakon invazije legu žive ličinke, koje zatim budu krvlju raznijete po cijelom tijelu i zaustavljaju se u poprečnoprugastoj muskulaturi (u mišićju nogu, vrata, glave, trupa). U mišićju se larva kasnije učahuri. Čahure imaju vanjski oblik limuna, veličine su 0,25-0,60 mm i nisu vidljive prostim okom. Učahurena larva može preživjeti u svinji do 11 godina, u drugim vrstama životinja i dulje. Ali velik broj larva propadne, u njih se natalože kalcijeve i druge soli, tj. dolazi do njihova zakrečenja. Proces zakrečenja započinje 7 mjeseci nakon dolaska larvi u mišićje. Odrasli parazit živi u crijevima oko mjesec dana i za to vrijeme izluči veći broj (oko 1.500) ličinaka u organizam nosioca. Između divljači trihineloza se neprestano širi međusobnim proždiranjem, a isto vrijedi i za glodavce (štakore i miševe), koji se, također, međusobno mogu proždirati. Od divljih životinja i glodavaca invazija se proširi na domaće životinje, pse, mačke i svinje, a sa svinja trihineloza prelazi na ljude, koji konzumiraju najčešće suho meso i kobasice ili pak nedovoljno pečeno ili kuhano meso. Štakori i miševi bivaju invadirani, proždirući leševe ili meso invadiranih svinja (oko svinjogojskih farmi i u klaonicama) ili pak proždirući leševe štakora ili miševa; tako se bolest zadržava oko svinjogojskih objekata (štakori i miševi se zadržavaju ondje, gdje za njih ima hrane) i oko kuća. Svinja bude invadirana (kao i pas i mačka) ako pojede štakora ili miša ili ako poždere komade mesa svinje, bolesne od trihineloze. Bolest se može proširiti među svinjama griženjem repova trihineloznih svinja, a to je griženje česta pojava u tovu ili uzgoju svinja. Utvrđeno je, nadalje, da se trihinela nalazi i u kukcima kornjašima, pošto pojedu komadiće zagađenog mesa, pa i u muhama, a dospiju li kukci u hranu, a svinja ih pojede, dobit će trihinelozu.

Znakovi (simptomi)

Za 3-5 dana nakon invazije, pošto je svinja pojela invadiranog štakora ili komad invadiranog mesa, poraste joj tjelesna temperatura, povraća, dobiva proljev, a može i uginuti 12.-15. dana bolesti. Nakon tog razdoblja nastaje bolnost u mišićima, svinja se teško kreće, leži i otežano diše, ima otekle noge i očne kapke.

Takvo stanje traje do 45 dana, a zatim nastupa poboljšanje, jer se u međuvremenu trihinela inkapsulirala u mišiću. Dijagnoza bolesti za života veoma je teška. Danas se razmjerno sigurna dijagnoza trihineloze živih svinja postavlja laboratorijskim pretragama krvi (serološka pretraga) i alergijskom probom. Poslije smrti odnosno klanja dijagnoza trihineloze postavlja se pretragom mesa svinja, i to tako da se uzmu komadići ošita i pretraže pod aparatom trihinoskopom ili pod mikroskopom, a još je sigurnija metoda da se komadići svježeg ili sušenog mesa (kobasice) podvrgnu umjetnoj probavi i zatim pod mikroskopom pregleda razgrađeno (probavljeno) meso. U blagoj invaziji svinje i druge životinje ne očituju nikakvih znakova bolesti, a pri jakoj invaziji pojavljuju se prije opisani znakovi.

Liječenje

Svinje se u načelu ne liječe. Liječenje bi došlo u obzir samo kad bi se točno znalo vrijeme invazije, jer bi odmah u početku bolesti antihelmintik tijabendazol bio djelotvoran. Tijabendazol može poslužiti i za liječenje mišićne trihineloze, 5 uzastopnih dana, ali se njime ne ubiju sve trihinele, te je meso takvih svinja opasno za čovjeka.

Preventiva

U praksi je gotovo nemoguće spriječiti dodir domaćih s divljim životinjama, koji su nosioci parazita (trihinele). Da bi se umanjila mogućnost invazije svinja, pasa i mačaka, treba u klaonicama, svinjogojskih farmama, privatnim kućanstvima i tvornicama mesnih proizvoda provoditi sustavnu i redovitu deratizaciju (trovanje miševa i štakora), a pri svakom trovanju pokupiti uginule glodavce i sve ih spaliti. Lovci moraju znati da glodavci i spomenute divlje životinje nose u tijelu trihinelu i rezervoar su invazije za domaće životinje; stoga svaki nađeni leš divljih životinja treba neškodljivo ukloniti, tj. spaliti ili zakopati. Glodavci se mogu invadirati žderanjem svježih ili suhih koža, pa treba oko kožara tamaniti glodavce ili im onemogućiti ulazak u prostorije, gdje se prerađuju ili čuvaju kože. Prijenos bolesti na čovjeka sprečavamo obveznim pregledom mesa svake svinje, zaklane u klaonici; nažalost, velik broj svinja zakolje se i pojede u privatnim kućanstvima bez pregleda na trihinelozu, što pogoduje širenju bolesti na ljude. Također bi trebalo prije konzumiranja suhomesnatih proizvoda (šunke, pršuta, kobasica, vratine, rebrica i drugih brzo sušenih proizvoda), učinjenih od mesa svinja, koje nisu bile pretražene na trihinelozu (trihinoskopijom), te proizvode bez izuzetka pregledati na trihinelozu. Od značenja je za lovce i druge građane da se meso divljih svinja, medvjeda i jazavaca prije konzumiranja i pripremanja suhomesnatih proizvoda mora pregledati na trihinelozu, a ako se nađu trihinele, treba to meso temeljito prokuhati i tek tada konzumirati. Važna preventivna mjera protiv trihineloze pri hranidbi svinja otpacima iz klaonice sastoji se u tome da es meso i svi otpaci temeljito prokuhaju i tek tada daju svinjama. Isto vrijedi i za hranidbu pasa i mačaka otpacima iz klaonice.


Izvor: Rupić, V. (1986): Veterinar u kući, 1. dio

Dodatne informacije:
- Trihineloza - Brošura Hrvatske agencije za hranu