Bolesti – Bolest Aujeszkoga

Bolest Aujeszkoga – Zarazna bulbarna paraliza

Tu virusnu zaraznu bolest više vrsta domaćih i divljih životinja obilježavaju brzi (perakutni) tijek, živčani poremećaji i jaki svrbež u svih vrsta životinja, osim u svinja. Bolest se najčešće pojavljuje upravo u svinja, i to znakovima pobačaja bređih svinja i pomora male prasadi (smrtnost odraslih svinja iznosi samo 3-5%). U svinja i goveda ona se suzbija po Zakonu. Uzročnik je virus iz skupine herpes-virusa; u vanjskim prilikama preživi do 50 dana, kaustična soda (2%) uništava ga promptno, a nešto je otporniji prema fenolu.

Izvori

Izvori bolesti su bolesne životinje ili njihove izlučevine: slina i nosni iscjedak. Izvor bolesti su, nadalje, svinje kliconoše i štakori; oni su zapravo rezervoar infekcije za druge vrste životinja. Kako bolesne životinje ne mogu gutati, slina im se cijedi iz usta pa se njome veoma lako zaraze druge životinje, osobito u stajama, u kojima su smještene različite vrste stoke (mješovitim stajama). Putevi prenošenja i širenja. Bolest se širi ako bolesne životinje borave sa zdravima u istom prostoru, nadalje, pomoću sline i nosnog iscjetka, kojima su zagađene hrana i voda. Krug prijenosa bolesti ide od štakora na svinju, zatim na govedo, pa ponovno na štakora. Bolest se u zdravi uzgoj unosi nakupom kliconoše, ali je mogu unijeti i štakori.

Način ulaska uzročnika u organizam svinja

Uzročnik ulazi u organizam svinje kroz probavne i dišne organe, na nos i usta, ali i kroz povrijeđenu kožu. Zbog jakog slinjenja i iscjetka iz nosa mogu se zagaditi hrana i voda, zatim pojilice i hranilice, a upravo su one posrednici, pomoću kojih se lako mogu zaraziti zdrave svinje.

Pogodnosti za razvoj

Poznata je takozvana dobna pogodnost za nastanak bolesti: mlađe životinje lakše i češće pobolijevaju, znakovi su u mladih životinja jači, a bolest je u cjelini teže prirode. Od bolesti Aujeszkoga, osim svinja, obolijevaju još goveda, mesojedi (psi i mačke), ovce, koze, kopitari, a sumnja se da može oboljeti i čovjek. Bolest je utvrđena još u krznaša: polarnih lisica, kunića, rakuna, jazavca i jelena.

Znakovi (simptomi)

Inkubacija traje 1-6 dana. Veoma su osjetljiva prasad u dobi do 10 dana, koja pod utjecajem infekta potpuno izgube glas i dobivaju jako drhtanje mišića. U starije prasadi, do 4 mjeseca, dolazi do izražaja pospanost, sakrivanje od svjetla i živčani poremećaji: drhtanje mišića s grčevima, najprije pojedinih skupina mišića, kasnije cjelokupne muskulature, nadalje u hodu se prasad zanose, u ležanju poprimaju neuobičajene položaje, pokatkad sjede poput psa i vrte se na mjestu ili u kretanju nalijeću na zapreke. Zbog paralize glasnica životinje se ne glasaju, zbog smetnja u gutanju iz usta im se cijedi pjenušavi iscjedak. U prasadi na sisi bolest može smrtno završiti za 12-36 sati; u kliničkom tijeku bez živčanih znakova traje 4-13 dana. Među skupinama svinja, koje su prvi put došle u dodir s virusom, smrtnost može iznositi 90-95 %, a u svinja, među kojima se bolest pojavljuje povremeno, pobol i pomor iznose samo 2,5 %. U svinja starijih od 4 mjeseca bolest je općenito blage prirode, a znakovi su kašalj, otežano disanje, iscjedak iz nosa, rijetko povraćanje i proljev. Pokatkad je temperatura u granicama normale, ali se može podići do 41 °C. U 30-40 % bolesnih svinja pojavljuje se gnojni iscjedak iz nosa i očiju, s upalom sluznice očiju. Bređe krmače često pobacuju, a ako oprase živu prasad, ona brzo uginu. U tovljenika izražena je paraliza glasnica, sjedenje poput psa i otežano disanje ispružene glave, što od uzbuđenja može poprimiti značajke hroptanja. Smrtnost u odraslih svinja iznosi 3-5 %, rijetko do 13 %. Treba istaći da u svinja ne dolazi do izražaja svrbež, kao u drugih vrsta životinja.

Liječenje

Bolest Aujeszkoga se ne može uspješno liječiti. Ipak, pomoću vidarabin-5-fosfata može se smanjiti smrtnost svinja i pomoći životinjama da se oporave od bolesti. Preventiva. Čim se pojavi bolest, treba odmah odvojiti bolesne od zdravih i zatim provesti temeljitu dezinfekciju staje i prostora, u kojem su boravile bolesne životinje, 3% vrućom kaustičnom sodom, 1-2 % formalinom ili kojim klornim preparatom. Istodobno treba oko farmi i uzgajališta životinja uništavati štakore i miševe, nadalje insekte, pa pse i mačke lutalice. Treba spriječiti dodir svinja s govedima i spriječiti odvoženje hrane iz zaraženih dvorišta. Sasvim mlada prasad mogu se zaštiti davanjem imunog seruma, u dobi 10-12 dana valja je cijepiti protiv bolesti Aujeszkoga. Sasvim mala prasad mogu se zaštititi cijepljenjem bređih krmača u prvoj polovici bređosti; one će nakon prasenja kolostrumom prenijeti antitijela na prasad i tako ih zaštititi od bolesti. Cijepljenjem svinja ne može se potpuno spriječiti izbijanje bolesti, ali se štete znatno umanjuju. Preporučljivo je cijepiti samo zaražene uzgoje ili one kojima prijeti opasnost od zaraze.

Sličnost s drugim bolestima

U svinja je bolest Aujeszkoga slična svinjskoj kugi, zaraznoj uzetosti, listeriozi, leptospirozi, bjesnoći, različitim nezaraznim upalama moždanih ovojnica, otrovanju solju i različitim drugim otrovanjima.


Izvor: Rupić, V. (1986): Veterinar u kući, 1. dio

Dodatne informacije:
 - Program nadziranja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkog u svinja (Uprava za veterinarstvo, MPS)
 - Pravilnik o dodatnim jamstvima u trgovini svinja u odnosu na bolest Aujeszkoga (NN 71/14)