Programi

Uzgojni ciljevi svinjogojske proizvodnje

Svinjogojstvo u Republici Hrvatskoj oduvijek je značajna grana poljoprivredne proizvodnje. Važnost svinjogojstva u stočarskoj proizvodnji i ukupnom gospodarstvu Hrvatske proizlazi iz njegove ekonomske i biološke važnosti. Svinjogojstvo ima veliku ulogu u finalizaciji ratarskih proizvoda, prvenstveno kukuruza, kao temeljne sirovine za svinjogojsku proizvodnju. Svinjogojska proizvodnja može se vrlo lako prilagoditi kretanjima na tržištu. U povoljnim uvjetima, zahvaljujući visokoj plodnosti, broj svinja može se brzo povećati, a u nepovoljnim uvjetima smanjiti, uz manje troškove nego za ostale vrste domaćih životinja. Temelji hrvatskog uzgojnog programa bazirani su na činjenici da ga zbog svoje jednostavnosti uporabe mogu koristiti i mali uzgajivači i proizvođači, koji mogu vršiti remont stada iz vlastite matične populacije. Upravo je ova činjenica glavni motiv kako se vlastitim znanjem i radom mogu ostvariti kvaliteta, kvantiteta i neovisnost o nepredvidivim tržišnim odnosima, kao i stvoriti strateška zaliha i sigurnost domaćeg tržišta. Nositelj Hrvatskog uzgojnog programa je Savez uzgajivača svinja , koji zajedno sa članovima udruga provodi sve potrebite mjere kako bi se ostvarili što bolji rezultati. Hrvatska poljoprivredna agencija provodi kontrolu proizvodnosti populacije hrvatskog uzgojnog programa. Temelj hrvatskog uzgojnog programa bazira se na čistim pasminama poznatog porijekla koje su upisane u središnju bazu podatka Hrvatske poljoprivredne agencije. Čiste pasmine koje su uključene u hrvatski uzgojni program su: majčinske – veliki jorkšir i landras. Križanjem velikog jorkšira i landrasa dolazi do iskorištavanja heterozis efekta, proizvodnost križanaca-hibrida je bolja od prosjeka čiste pasmine, osobito za svojstvo veličine legla. Najčešće upotrebljavane sheme križanja su: dvolinijsko, trolinijsko i četverolinijsko.

Na mjestu terminalnih pasmina se koriste pietren i durok, dok se u četverolinijskom sparivanju na mjestu AB mogu koristiti nerasti roditeljske linije priznatog hibrida. Prema podacima godišnjeg izvješća HPA-a za 2016. godinu u Republici Hrvatskoj je bio slijedeći broj matičnih krmača:

  • veliki jorkšir = 258,
  • švedski landras = 652,
  • pietren = 31,
  • durok = 45,
  • križanke = 1265

Prosječna proizvodnja prasadi na području RH za 2016. godinu po podacima HPA-a iznosila je:

  • veliki jorkšir 11,64 opraseno, 10,80 živoopraseno, 9,53 odbito
  • landras 11,76 opraseno, 11,11 živopraseno, 9,76 odbito
  • pietren 11,50 opraseno, 11,25 živopraseno, 9,86 odbito
  • durok 10,80 opraseno, 10,37 živopraseno, 9,60 odbito
  • vj x lan 15,96 opraseno, 15,07 živopraseno, 12,37 odbito
  • lan x vj 12,33 opraseno, 11,68 živopraseno, 10,06 odbito

Obzirom da se ovi rezultati baziraju na velikom broju podatka sa puno različitih farmi i uzgoja držimo da su zadovoljavajući. Povećavanjem kapaciteta farmi i poboljšavanjem proizvodnih uvjeta na farmama ovi rezultati mogu biti daleko bolji.

uzgojni programi

Uzgojni cilj

Da bi se maksimalno iskoristila mogućnost genetskog potencijala svinja, uzgojni cilj se definira na osnovi ekonomski najučinkovitije proizvodnje svinjskoga mesa. Definirani uzgojni ciljevi imaju gospodarsku važnost (direktnu ili indirektnu), dostatnu razinu genetske varijabilnosti, te mogu dovoljno pouzdano biti valorizirani. Uzgojni su ciljevi usklađeni sa aktualnim proizvodnim profilom aktivnih populacija svinja, te uvažavaju fakte okruženja i projekcije razvoja svinjogojske proizvodnje u skoroj budućnosti. Genetski napredak populacije primarno ovisi o veličini populacije, intezitetu selekcije, generacijskom intervalu, točnosti procjene uzgojnih vrijednosti, broju i genetskoj varijabilnosti uzgojno valoriziranih svojstava te je nužno koristiti prednosti umjetnog osjemenjivanja i drugih tehnika kao i internacionalizacije uzgoja (elitni genetski rasplodni materijal iz inozemnih populacija). Uzgojni cilj smatrat će se ostvarenim onda kada se u proizvodnji postigne slijedeće:

  • hibridna krmača ( ili križanka pasmina) proizvodi minimalno 22 tovljenika s 80% randmana (ohlađena polovica) i 58-59% mesa u polovici, odnosno 1030 kg kvalitetnoga mišićnoga tkiva godišnje,
  • dnevni prirast u tovu 800g i više
  • konverzija hrane u tovu ispod 2,9 kg.
  • razdoblje od odabira do prasenja 140 dana
  • broj živooprasene prasadi po leglu 11
  • broj hranidbenih dana po živooprasenom prasetu 15
  • međuprasidbeno razdoblje 148 dana
  • indeks prasenja 2.2
  • laktacija 28 dana

Uzgojne programe za različite pasmine svinja možete preuzeti u nastavku.