Bolesti – Klasična svinjska kuga

Klasična svinjska kuga

Svinjska kuga je zarazna bolest svinja koju uzrokuje virus iz skupine pest-virusa, obično je akutnog, rjeđe kroničnog tijeka, a obilježavaju je upala pluća i teška upala crijeva. Veoma je prijemčljiva i brzo se širi u okolinu. Uzročnik je otporan prema hlađenju, pa tako preživi i u ohlađenom mesu više od 30 dana, a u smrznutom do 3 mjeseca. Isto tako ostaje živ nakon salamurenja (soljenja) i sušenja mesa. Uništavaju ga dezinficijensi: 2% kaustična soda (NaOH), klorni pripravci i formalin.

Izvori

Izvori zaraze su bolesne svinje, meso i drugi tjelesni organi priklanih svinja, oboljelih od svinjske kuge, nadalje zagađeni predmeti, prijevozna sredstva i sve što je bilo u dodiru s bolesnim svinjama.

Putevi prenošenja i širenja

Bolest se širi dodirom, odnosno boravkom zdravih svinja s bolesnima u istom prostoru. Bolest se, također, širi suhim i smrznutim mesom, zatim otpacima sa stola, nadalje njezino širenje omogućuje trgovina živim svinjama, puštanje krvi (to čine različiti nadriveterinari, štrojači, barbiri), štrojenje, pa cijepljenje ako se ne radi o sterilnim iglama. Bolest mogu proširiti još i nakupci i prekupci, a od životinja štakori, ptice, čak i muhe.

Način ulaska uzročnika u organizam svinja

U prirodnim prilikama uzročnik bolesti ulazi u organizam svinje na usta, tj. kroz probavne organe.

Pogodnosti za razvoj

Od te zarazne bolesti obolijevaju sve svinje, bez obzira na spol, dob i težinu, kako domaće tako i divlje. Od kuge ne obole mala prasad na sisi, ako je krmača bila cijepljena protiv svinjske kuge (pasivni imunitet). Od svinjske kuge ne obolijevaju druge vrste životinja i čovjek.

Znakovi (simptomi)

Inkubacija traje 2-12, prosječno 3-6 dana. Zaraza se pojavljuje u brzom (perakutnom) i nešto sporijem (akutnom) obliku kao i dugotrajna (kronična) bolest. Perakutni oblik bolesti je dosta rijedak, a znakovi su neraspoloženost, odbijanje hrane, povraćanje i brza smrt. Akutni oblik je upravo tipičan za svinjsku kugu. U početku svinja sve slabije jede, a tjelesna joj temperatura postpuno raste, životinja mahom leži i traži tamnija mjesta u staji ili se zavlači u slamu, dajući dojam da je veoma bolesna. Što dalje, sluznice očiju postaju sve više crvene, oko trećeg dana bolesti pojavljuje se i gnojni iscjedak iz oka, koji može biti obilan i slijepiti očne kapke, pa je to siguran znak svinjske kuge; osim toga tjelesna temperatura dostiže 41,5-42 °C, disanje je otežano i ubrzano, svinja se na podražaj glasa nerado, promuklo i hrapavo, a potkraj bolesti uopće se ne može oglasiti. Potom se pjavljuju krvarenja po koži, apetit se sve više gubi, početni začep zamjenjuje tvrdokoran proljev, koji je upravo svojstven za kronični oblik svinjske kuge. Na početku bolesti svinja se sve slabije kreće, u hodu se zanosi stražnjim krajem, uglavnom leži, a potkraj bolesti ne može uopće ustati. Pokatkad dolaze do izražaja živčani poremećaji, životinja se lako uzbudi i nekoordinaron se kreće. U kroničnom obliku znakovi su dugotrajno odbijanje hrane, trajni proljev, anemija, upala pluća (što se očituje teškim i ubrzanim dirsanjem), izuzetno teško opće stanje. Bolest završava smrtno: od akutnog oblika za 7-10 dana, a od kroničnog za nekoliko tjedana. Sigurna dijagnoza bolesti postavlja se izolacijom virusa, biološkim pokusom i GDP-testom.

Liječenje

Bolest se ne liječi jer bi se liječenjem samo podržavao izvor infekcije; stoga je Zakonom o suzbijanju zaraznih bolesti zabranjeno liječiti svinjsku kugu, već se nakon dijagnosticiranja svinjske kuge primjenjuje metoda neškodljivog uklanjanja oboljenih svinja (metoda stamping-out).

Preventiva

Treba provoditi upravno-veterinarske mjere, a one se sastoje u otkrivanju i brzom uništavanju izvora zaraze metodom stamping-out (tj. sve bolesne i sumnjive na bolest treba ubiti i neškodljivo ukloniti). Posumja li se ili pojavi li se neki od opisanih znakova kuge, valja odmah pozvati područnog veterinara, koji će poduzeti mjere zaštite protiv širenja bolesti bolesti u okolinu. Odmah treba blokirati cijelo područje, zatvoriti sav promet, spriječiti odlazak i dolazak ljudi, onemogućiti promet mesom, osobito svinjskim, neškodiljivo ukloniti svinje zaraženog područja i poduzeti i ostale mjere kojima je cilj ukloniti izvor bolesti.

Sličnost s drugim bolestima

Svinjskoj kugi slični su vrbanac, salmoneloza, pastereloza, gripa prasadi, zarazni gastroenteritis, bolest Aujeszkoga, bedrenica, kolibaciloza i afrička kuga svinja. Vrbanac počinje naprasno, svinja odjednom prestaje jesti, dobiva visoku temperaturu i ožarice po koži, čega nema u slici kuge, koja se sporije razvija, a uz to dolazi do upale sluznice očiju i sljepljenja očnih kapaka. Pasterloza je bolest, koja ima dulji tijek od kuge, ali opće stanje svinje nije tako loše kao u slici kuge, a osim toga od gripe prasadi obolijevaju pretežno mlade svinje, a bolest je blaže i sporije prirode od kuge. U slici bolesti Aujeszkoga tipičan je živčani poremećaj, koji je rijedak među simptomima kuge, stoga bolest Aujeszkoga u svinje završava smrtno, pokatkad već za jedan dan. Za bedrenicu je značajan otok grlišta, čega nema u toku kuge. Među znakovima salmoneloze i krvavog proljeva, proljev dolazi već prvog dana, među onima u kuge tek trećeg dana bolesti.


Izvor: Rupić, V. (1986): Veterinar u kući, 1. dio

Dodatne informacije:
 - Klasična svinjska kuga - letci Uprave za veterinarstvo, MPŠ, (11/2004)(6/2005)(3/2008)
 - Klasična svinjska kuga - sprječavanje širenja bolesti - letak Uprave za veterinarstvo
 - Program nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2013. godini (Uprava za veterinarstvo, MPŠ)
 - Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge (NN 16/34)
 - Naredba o izmjenama i dopunama naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge (NN 34/14)