KLASIČNA SVINJSKA KUGA

Klasična svinjska kuga (KSK) spada među najopasnije zarazne bolesti domaćih i divljih svinja. Pojava bolesti je prvi put zabilježena U SAD-u 1833. godine.
Uzročnik je virus iz roda pestivirusa, i virus je relativno otporan na visoke temperature.
Zaraza se prenosi kontaktom sa oboljelim svinjama ( izravno ili neizravno).
Zaražene svinje od samog početka bolesti izlučuju velike količine virusa sekretom i ekskretom, ponajviše mokraćom, te iscjetkom iz nosa.
Virus u organizam ulazi peroralno ( kroz usta), preko sluznica i ozlijeđene kože. Kada dospije u krv, virus putuje do organa kao što su jetra, limfni čvorovi, slezena i koštana srž gdje se razmnožava.

Slike preuzete sa stranica:
scorpio666.blog.hr/2007/04/indeks.html http://vinkovci.com.hr

Infekcija virusom KSK uzrokuje pojačano lučenje adrenokortikotropnog hormona (ACTH) iz prednjeg režnja hipofize što uzrokuje pojačano stvaranje hormona nadbubrežne žlijezde koji rezultiraju poremetnjom cirkulacije i kolapsa. Uzrok smrti se smatra kolaps, slabost srca i upalne promjene u središnjem živčanom sustavu.
Simptomi bolesti ovise o stadiju bolesti. Prvi znakovi su mršavljenje ( životinja gubi apetit), tromost, otežano disanje, u kasnijem stadiju krvarenja na koži uške, trbuha, repa, javljaju se i posljedice narušenog rada živčanog sustava poput: posrtanje, grčevi, zanošenje zadnjeg trupa u hodu, nekoordinirani pokreti.
LIJEČENJA ZA SVINJSKU KUGU NEMA!
Sve zaražene životinje ( ali i sumnjive) se usmrćuju i neškodljivo uklanjaju ( kafilerije).
Kako je po zakonu zabranjeno cijepljenje zaraženih svinja ( NN: 187/2004), gospodarsko značenje ove bolesti je enormno veliko.
Da bi se spriječilo pojavljivanje te opake bolesti moraju se poduzeti određene mjere:
- postaviti i održavati dezbarijere.
- kontrolirati kretanje ljudi i vozila na svinjogojskim farmama, te na taj način smanjiti unos virusa.
- Obavezno odijevanje zaštitne odjeće na svinjogojskim farmama.
- Farme ograditi, te na taj način spriječiti kontakt svinja i ostalih životinja
- Odvajati hranu za svinje od hrane za ostale životinje
- Svinje hraniti isključivo adekvatnom hranom koja je pripremljena za ishranu svinja, te isključiti davanje hrane poput otpadaka, te mesom prerađenih drugih životinja.

BRUCELOZA

Bruceloza je bolest uzrokovana različitim tipovima brucela. Uzročnici bolesti bruceloza u svinja je Brucella suis. Infekcija je uzrokovana kontaminiranom hranom, a može se prenijeti i spolnim kontaktom. Nakon dužeg vremena inficirana životinja može i spontano ozdraviti, te prestati biti kliconoša. Bruceloza se u svinja pretežno manifestira pobačajima, a rjeđe lokalnim upalama. Brucele se iz zarazne svinje izlučuju mokraćom, vaginalnim sekretom, spermom, mlijekom, posteljicom, fetusom prilikom pobačaja, te sadržajem bruceloznih gnojnih promjena. Najčešći oblik širenja bolesti je spolni kontakt. Životinje uglavnom ne ugibaju od bolesti, ali ih u 80% slučajeva ima pobačaj koji uslijedi 70-90 dana graviditeta.
Simptomi koji se javljaju su depresija, nemir, ukočenost, proljevi edem vimena. U kasnijoj fazi javlja se šepavost od artritisa. Liječenje se ne provodi, te ako se utvrdi da jedinka boluje od bruceloze ona se jednostavno izlučuje iz daljnjeg uzgoja.

Slika preuzeta s stranice: www.poslovniforum.hr/poljoprivreda/bruceloza.asp

Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, jednom godišnje se krv svih krmača u uzgojima od 10 do 50 grla testira na bolest. Krv novonabavljenih svinja se također mora ispitati na brucelozu, te krv nerastova koji se koriste za rasplod ispituje se dva puta godišnje. Protiv bolesti se provode preventivna cijepljenja.

TRIHINELOZA

Uzročnik trihineloze je Trichinella spiralis. To je parazitarna bolest koja pripada klasi nematoda. Trihinela je mali valjkasti crvić. Mužjak je manji od ženke i dužina mu je između 1,4 i 1,6 mm, dok je dužina ženke 3do 4 mm. Ženka ima dugu maternicu u čijem se zadnjem kraju nalaze jajašca u različitim stadijima razvoja, a u njezinom prednjem dijelu se nalaze slobodne ličinke. Razvoj jajašca do ličinke traje 3 dana.

Učahurena ličinka ( slika preuzeta sa www.svarog.si/biologija/index.php )

Kada čovjek ili životinja pojedu meso koje je zaraženo tj. u kojem se nalaze učahurene ličinke, one se pod utjecajem sokova probavnog trakta oslobađaju svojih čahura, te u crijevima sazrijevaju u spolno zrele mužjake i ženke. Oplođene ženke se lociraju u tankom crijevu, i u podkoži tankog crijeva one oslobađaju ličinke 4-7 dana nakon infekcije. Kada ženke završe s izbacivanjem ličinki one ugibaju. Ličinke se šire po cijelom tijelu krvotokom, limfom, te kroz vezivno tkivo. Krajnji cilj ličinki trihinela je mišićno tkivo ( dijafragma, jezik, mišići vrata, oka i sl.) gdje se ona razvija do kraja. Simptomi bolesti su povišena temperatura, bolovi u mušićima, edem vjeđa, krvna slika oboljelog se također mijenja, te je karakterističan povećan broj leukocita, te povećan broj mišićnih enzima. Glodavci imaju veliku ulogu u ovoj bolesti, jer je poznato da su oni prenositelji ili domaćini. Čovjek se može zaraziti ako konzumira nedovoljno termički obrađeno meso. Planska deratizacija i pregled mesa nakon klanja je najbolja moguća mjera za suzbijanje bolesti. Cjepivo protiv ove bolesti zasad ne postoji, mada bi to bilo najbolje rješenje.
Meso živih životinja se ne može pregledati na trihinelozu, te je izuzetno važno da se uzorak mesa nakon klanja odnese na trihineloški pregled, jer je to zasada jedini način da se čovjek zaštiti od ove bolesti. Na trihineloški pregled je najbolje donijeti dio dijafragme ( ošita) ili dio jezične muskulature.